Kao što i sami znate, danas je normalno imati tablet, digitalni aparat, iPhone i ostala tehnološka čuda modernog “civiliziranog” svijeta. Vjerovali ili ne, u današnje vrijeme još su aktualni i vinili ili po naški, gramofonske ploče. Možda se to ne osjeti u našoj maloj zemlji, ali u svijetu itekako. Priča počinje 20-ih godina prošlog stoljeća kada je ovaj prekrasni izum ugledao svijetlo dana. Tijekom godina se mijenjao, razvijao i standardizirao pa ih danas možemo naći u više oblika.
Najkomercijalniji standardi vinila su LP i 45-ice. LP, poznatiji kao Long Play promjenio je tijek glazbene industrije svojom pojavom davne 1948. godine. Dominirao je glazbenom scenom kao analogni nosač zvuka sve do pojave CD formata početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. 45-ice su izgledom manje od LP-ija i njihova svrha je bila izdati singl ili singl pjesme za nadolazeći LP album, što znači da su te ploče imale od 2 do 4 pjesme na sebi. Taj format je bio popularan kod ondašnjih radio postaja. Danas je popularan među DJ-ima koji puštaju gramofonske ploče te kod sound system kulture. Za one koji ne znaju što je to sound system kultura, to je kultura koja se razvila na Jamajci početkom 70-ih godina prošloga stoljeća kada skupina DJ-a, glazbenih inženjera i pjevača počinje puštati reggae, ska, i rocksteady na ulicama stvarajući neku vrstu javnih plesnjaka.
Ljudi s ovih krajeva s vinilom su došli u kontakt preko Jugotona. Jugoton je bila najveća i najuspješnija glazbena kuća u bivšoj Jugoslaviji. No, da se ne udaljavamo od glavne teme, vinile i danas možemo uočiti u izlozima mnogih dućana, glazbenih kuća i u second hand shopovima s vinilima. Raspon cijena je vrlo šaren. U dućanima glazbenih kuća dolazi i do iznosa od 200 kuna dok u second hand shopovima možete kupiti rabljeni vinil za samo 60 kuna, ovisno o stanju ploče. Osobno preporučavam second hand shopove. Smatram da je vinil jedna super stvar koja se sluša od početka do kraja, od A do B strane strpljivo i s oduševljenjem.